Preskoči na glavni sadržaj
LogoPlaće u Hrvatskoj

Inflacija u eurozoni porasla na 3,0% u travnju 2026.

30. travnja 2026.
Inflacija u eurozoni porasla na 3,0% u travnju 2026.

Eurostat, statistički ured Europske unije, objavio je danas (30. travnja 2026.) brzu procjenu inflacije za travanj 2026., koja pokazuje da je godišnja inflacija u eurozoni porasla na 3,0%, u odnosu na 2,6% u ožujku 2026.

Riječ je o novom ubrzanju inflacije i daljnjem udaljavanju od ciljane razine Europske središnje banke od 2%, što može pojačati pritisak na buduće odluke o kamatnim stopama.

Komponente inflacije u eurozoni

Inflacija ne utječe jednako na sve kategorije robe i usluga. Eurostat podatke razvrstava u četiri glavne komponente:

Kategorija Godišnja promjena (trav. 2026.) Godišnja promjena (ožu. 2026.)
Usluge +3,0% +3,2%
Hrana, alkohol i duhan +2,5% +2,4%
Industrijski neprehrambeni proizvodi +0,8% +0,5%
Energija +10,9% +5,1%

Najveći zaokret dolazi od energije, koja je nakon ožujskog rasta dodatno snažno ubrzala i postala glavni generator ukupne inflacije. Usluge su i dalje među najvažnijim izvorima cjenovnih pritisaka, iako su blago usporile u odnosu na prethodni mjesec.

Hrvatska i dalje znatno iznad prosjeka eurozone

Prema podacima Eurostata, Hrvatska bilježi godišnju inflaciju od 5,4% u travnju 2026., što je znatno više od prosjeka eurozone. To predstavlja dodatno ubrzanje u odnosu na ožujak kada je inflacija iznosila 4,6%.

Država Inflacija (trav. 2026.) Inflacija (ožu. 2026.)
Finska 2,3% 2,5%
Malta 2,4% 2,3%
Francuska 2,5% 2,0%
Nizozemska 2,5% 2,6%
Njemačka 2,9% 2,8%
Italija 2,9% 1,6%
Eurozona 3,0% 2,6%
Cipar 3,0% 1,5%
Latvija 3,0% 3,4%
Austrija 3,3% 3,1%
Estonija 3,3% 3,5%
Portugal 3,3% 2,7%
Slovenija 3,4% 2,4%
Španjolska 3,5% 3,4%
Irska 3,6% 3,6%
Slovačka 4,0% 3,7%
Belgija 4,3% 2,2%
Grčka 4,6% 3,4%
Litva 4,9% 4,4%
Luksemburg 5,2% 3,8%
Hrvatska 5,4% 4,6%
Bugarska 6,2% 2,8%

Najnižu inflaciju u eurozoni bilježi Finska (2,3%), dok najvišu inflaciju imaju Bugarska (6,2%) i Hrvatska (5,4%).

Travanjski podaci potvrđuju da Hrvatska ostaje među zemljama s najizraženijim cjenovnim pritiscima u eurozoni, a dodatno ubrzanje upućuje na to da se rast cijena i dalje snažno osjeća u svakodnevnoj potrošnji građana.