Najčešća pitanja o plaćama

Bruto plaća predstavlja ukupnu novčanu naknadu koju poslodavac duguje radniku prije odbitka svih zakonskih obveza. To je osnovica za izračun svih doprinosa i poreza koji se plaćaju od strane radnika.

Bruto plaća uključuje osnovnu plaću, dodatke za rad u smjenama, prekovremeni rad, nagrade, naknade i druge oblike materijalne kompenzacije radnika.

Ova vrijednost se koristi kao polazište za izračun neto plaće kroz odbitak doprinosa za mirovinsko osiguranje te poreza na dohodak.

U javnim ustanovama i državnim tijelima bruto plaća za radno mjesto se određuje preko koeficijenta radnog mjesta koji se množi s važećom osnovicom. Na dobiveni iznos primjenjuje se i dodatak za godine radnog staža

Osnovna formula:
Bruto = Osnovica × Koeficijent × (1 + 0,5% × Godine staža)

Primjer:
Osnovica = 1.004,87 €
Koeficijent = 2,15
Staž = 12 godina
Bruto = 1.004,87 × 2,15 × (1 + 0,005 × 12)
Bruto = 2.290,10 €

Neto plaća je iznos koji radnik stvarno prima na svoj račun nakon odbitka svih zakonskih obveza od bruto plaće. To je konačni iznos koji radnik može koristiti za osobne potrebe.

Neto plaća se izračunava oduzimanjem sljedećih stavki od bruto plaće:
• Doprinosa za mirovinsko osiguranje (1. i 2. stup)
• Poreza na dohodak

Napomena: Doprinos za zdravstveno osiguranje u potpunosti plaća poslodavac i ne umanjuje neto plaću radnika.

Formula: Neto plaća = Bruto plaća - Doprinos za I. stup mirovnskog osiguranja - Doprinos za II. stup mirovinskog osiguranja - Porez na dohodak

Ukupni trošak poslodavca predstavlja sveukupan financijski izdatak koji poslodavac ima za radnika, uključujući bruto plaću i sve doprinose koje plaća poslodavac.

Ukupni trošak se sastoji od:
• Bruto plaće radnika
• Doprinosa za zdravstveno osiguranje (16,5% bruto plaće)

Formula: Bruto 2 = Bruto plaća + Doprinos za zdravstvo

Ovaj iznos predstavlja stvarni trošak rada za poslodavca i koristi se u kalkulacijama profitabilnosti i planiranju troškova rada u poduzeću.

Umanjenje osnovice predstavlja zakonsko smanjenje bruto plaće prije izračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje I. stupa. Ovo umanjenje se primjenjuje kako bi se smanjio teret doprinosa za radnike s nižim primanjima.

Umanjenje se izračunava prema sljedećoj ljestvici:
• Ako je bruto plaća ≤ 700 €: umanjenje = 300 €
• Ako je bruto plaća > 700 € i ≤ 1.300 €: umanjenje = 0,5 × (1.300 - bruto plaća)
• Ako je bruto plaća > 1.300 €: umanjenje = 0 €

Primjeri:
• Za bruto plaću od 600 €: umanjenje = 300 €
• Za bruto plaću od 1.000 €: umanjenje = 0,5 × (1.300 - 1.000) = 150 €
• Za bruto plaću od 1.500 €: umanjenje = 0 €

Umanjenje se primjenjuje samo na izračun doprinosa za MIO I. stup, dok se ostali doprinosi i porezi izračunavaju na punu bruto plaću. Ova mjera omogućuje progresivno opterećenje doprinosima - niže plaće imaju manji teret, dok se kod viših plaća ne primjenjuje umanjenje.

Osnovica za obračun doprinosa za MIO I. stup je iznos na koji se primjenjuje stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje prvog stupa. Dobiva se oduzimanjem umanjenja osnovice od bruto plaće.

Formula: Osnovica za MIO I. = Bruto plaća - Umanjenje osnovice

Na ovako dobivenu osnovicu se primjenjuje stopa od 15% za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje I. stupa koji osigurava temeljnu mirovinu.

Doprinos za mirovinsko osiguranje I. stupa je obvezni doprinos koji radnik plaća u sustav generacijske solidarnosti. Stopa ovog doprinosa iznosi 15% od osnovice za obračun doprinosa.

Prvi stup mirovinskog sustava funkcionira tako što sadašnji radnici financiraju sadašnje umirovljenike. Prikupljena sredstva se koriste za isplatu trenutnih mirovina.

Formula: Doprinos MIO I. = Osnovica za I. stup mirovinskog osiguranja × 15%

Ovaj doprinos daje pravo na temeljnu mirovinu iz prvog stupa mirovinskog sustava.

Doprinos za mirovinsko osiguranje II. stupa je obvezni doprinos koji se uplaćuje na individualni račun radnika u mirovinskom fondu. Stopa ovog doprinosa iznosi 5% od bruto plaće.

Drugi stup je kapitalizirani sustav gdje se sredstva investiraju na financijskim tržištima kroz mirovinske fondove. Svaki radnik ima svoj individualni račun s uplaćenim sredstvima i ostvarenim prinosima.

Formula: Doprinos za II. stup mirovinskog osiguranja = Bruto plaća × 5%

Uplaćena sredstva postaju vlasništvo radnika i koriste se za obračun dodatne mirovine iz drugog stupa.

Ukupni doprinos za mirovinsko osiguranje predstavlja zbroj doprinosa za prvi i drugi stup mirovinskog sustava.

Formula: Ukupni doprinos za mirovinsko = Doprinos za I. stup + Doprinos za II. stup

Ovaj pokazatelj prikazuje ukupan iznos koji radnik izdvaja za svoje buduće mirovinsko osiguranje kroz oba obvezna stupa hrvatskog mirovinskog sustava.

Dohodak predstavlja osnovicu za obračun poreza na dohodak i dobiva se oduzimanjem ukupnog doprinosa za mirovinsko osiguranje od bruto plaće.

Formula: Dohodak = Bruto plaća - Ukupni doprinos za mirovinsko

Dohodak je ključan pojam u poreznom pravu jer predstavlja iznos na koji se primjenjuje osobni odbitak i iz kojeg se naknadno izračunava porezna osnovica za obračun poreza na dohodak.

Osobni odbitak je iznos koji se oduzima od dohotka prije obračuna poreza na dohodak. Služi kao socijalna mjera koja osigurava da se porez ne plaća na dio dohotka potreban za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Osnovni osobni odbitak iznosi 600 eura mjesečno. Ovaj iznos se uvećava ovisno o broju djece, uzdržavanih članova obitelji i postotku invaliditeta.

Koeficijenti za uvećanje:
• Za djecu: prema posebnoj ljestvici rastućih koeficijenata
• Za uzdržavane članove: 0,5 po članu
• Za invaliditet: prema postotku invaliditeta

Važno: Osobni odbitak ne može biti veći od dohotka (bruto plaća umanjena za doprinose za mirovinsko osiguranje). Ako je dohodak manji od izračunatog osobnog odbitka, primjenjuje se samo iznos jednak dohotku.

Formula: Osobni odbitak = min(Dohodak, 600 € × ukupni koeficijent)

Porezna osnovica je iznos na koji se primjenjuju stope poreza na dohodak. Dobiva se oduzimanjem osobnog odbitka od dohotka.

Formula: Porezna osnovica = Dohodak - Osobni odbitak

Ako je dohodak manji od osobnog odbitka, porezna osnovica je nula i ne plaća se porez na dohodak. Porezna osnovica je osnova za primjenu progresivnih poreznih stopa.

Porez po nižoj stopi obračunava se na dio godišnje porezne osnovice do visine od 60.000,00 eura. Visinu niže stope određuju jedinice lokalne samouprave svojom odlukom, unutar zakonom propisanih granica (od 15% do 23%).

Formula za mjesečni predujam: Porez po nižoj stopi = min(Porezna osnovica, 5.000,00) × niža stopa

Ovaj dio progresivnog poreznog sustava osigurava da se veći teret poreza stavlja na osobe s višim dohodcima, dok se oni s nižim dohodcima oporezuju povoljnijom stopom.

Porez po višoj stopi obračunava se na dio godišnje porezne osnovice koji prelazi iznos od 60.000,00 eura. Visinu više stope, kao i niže, određuju jedinice lokalne samouprave svojom odlukom unutar zakonom propisanih granica (od 25% do 33%).

Formula za mjesečni predujam: Porez po višoj stopi = max(0, Porezna osnovica - 5.000,00) × viša stopa

Ovaj dio progresivnog poreznog sustava osigurava veću poreznu obvezu za osobe s višim dohodcima, što je temelj redistributivne funkcije poreznog sustava.

Ukupni porez na dohodak predstavlja zbroj poreza obračunanog po nižoj i višoj stopi.

Formula: Porez ukupno = Porez po nižoj stopi + Porez po višoj stopi

Ovaj iznos predstavlja ukupnu poreznu obvezu radnika od dohotka od plaće i oduzima se od dohotka pri izračunu neto plaće.

Doprinos za zdravstveno osiguranje je obvezni doprinos koji financira javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Stopu od 16,5% od bruto plaće u potpunosti plaća poslodavac.

Formula: Doprinos za zdravstvo = Bruto plaća × 16,5%

Ovaj doprinos osigurava pravo na zdravstvenu zaštitu kroz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i ne umanjuje neto plaću radnika jer ga u potpunosti snosi poslodavac.

Doprinos se uplaćuje u proračun HZZO-a koji financira bolnice, zdravstvene centre, lijekove na recept i ostale zdravstvene usluge.

Koeficijenti za djecu su brojevi koji se koriste za izračun uvećanja osobnog odbitka na osnovu broja djece u obitelji. Ovi koeficijenti progresivno rastu s brojem djece.

Ljestvica koeficijenata:
• 1. dijete: 0,5
• 2. dijete: 0,7
• 3. dijete: 1,0
• 4. dijete: 1,4
• 5. dijete: 1,9
... i tako dalje u rastućem nizu

Ukupni koeficijent za djecu je zbroj koeficijenata za svu djecu. Ovakav sustav potiče natalitet kroz veće porezne olakšice za obitelji s više djece.

Koeficijent za uzdržavane članove obitelji iznosi 0,5 za svakog uzdržavanog člana i koristi se za uvećanje osobnog odbitka.

Uzdržavanim članom se smatra osoba koja nema vlastite prihode ili ima prihode manje od osnovnog osobnog odbitka i koju porezni obveznik uzdržava.

Formula: Koeficijent za uzdržavane = broj uzdržavanih × 0,5

Ovaj koeficijent prepoznaje dodatni financijski teret koji imaju osobe koje brinu za uzdržavane članove obitelji.

Koeficijent za invaliditet koristi se za uvećanje osobnog odbitka na osnovu postotka invaliditeta poreznog obveznika. Veći postotak invaliditeta rezultira većim koeficijentom.

Ovaj koeficijent prepoznaje dodatne troškove života koje imaju osobe s invaliditetom i smanjuje njihov porezni teret kroz povećani osobni odbitak.

Koeficijent se dodaje u ukupni koeficijent za izračun konačnog osobnog odbitka.